Lažna bazga dovodi u zabludu lakovjerne sakupljače bobicama koje izgledaju varljivo stvarne. Pogreška može imati kobne zdravstvene posljedice jer su plodovi bazge otrovni. Ovako možete prepoznati razliku od jestive bazge.
Kako prepoznati lažnu bazgu?
Lažna bazga (patuljasta bazga) razlikuje se od prave bazge nižom visinom (150 cm), zeljastim rastom, užim i kraćim perastim listovima, neugodnog mirisa i prema gore okrenutim, blago nazubljenim, otrovnim bobicama.
Patuljasta bazga – nije imitacija, a opet lažni Fuffziger
Unutar raznolikog spektra vrsta bazge, patuljasta bazga (Attich) svakako ima pravo na postojanje. Uostalom, ima tako robusnu konstituciju da je posađena na dine duž obale kao vjetrobran. Ipak, svake godine vara sakupljače bobica uz rubove šuma jer njezini otrovni plodovi varljivo sliče pravim bobicama bazge. Potkrovlje možete prepoznati po ovim karakteristikama:
- lažna bazga raste kao biljka, dok prava bazga odrveni
- otrovne, ljubičasto-crne bobice stalno su usmjerene prema gore, dok jestivi plodovi vise prema dolje
- Attich bobice imaju blago udubljenje na korici ploda
- listovi na bazgi su uži i kraći
- Patuljasta bazga ispušta neugodan miris
- zavaravajuća bazga je znatno manja sa 150 centimetara visine
Razlika između lažnog i stvarnog ne bi trebala zamagliti činjenicu da crna bazga definitivno ima određeni otrovni sadržaj. To se posebno odnosi na bobice bazge koje se ne mogu jesti sirove. Otrov koji sadrži otapa se kuhanjem na temperaturi od 80 stupnjeva Celzijusa. Kad je riječ o plodovima bazge, nijedan način prerade ne dovodi do jestivosti.
Savjeti i trikovi
Budući da se visoka toksičnost lažne bazge odnosi na ptice i druge životinje, također biste trebali izbjegavati uzgoj papagaja u prirodnom vrtu. Prikladna alternativa iz roda bazge je npr. žuta bazga ili jelenja bazga koje su lijepe na izgled, a ujedno su i vrijedna biljka za hranu za ptice.