Stabla octa i dalje se smatraju otrovnima, iako su plodovi pogodni za konzumaciju. No rasprostranjena ukrasna biljka po sastojcima se razlikuje od ostalih biljaka octenog drveta. Toksični učinak javlja se samo u rijetkim slučajevima.
Je li drvo octa otrovno?
Stablo octa je blago otrovno zbog tanina i voćnih kiselina, iako su simptomi trovanja rijetki i obično se javljaju nakon veće konzumacije ili dugotrajnog kontakta. Kod životinja se mogu primijetiti ozbiljniji simptomi poput upale, kolika i proljeva.
Sastojci i toksični učinci
Stabla octa izazivaju asocijacije na trovanje koje su neutemeljene. Ova zabuna proizlazi iz činjenice da druge vrste iz roda octenog drveta uzrokuju toksične učinke. Otrovni ruj sadrži urušiole koji uzrokuju teške alergijske reakcije kada dođu u dodir s kožom.
Nisu otkriveni urushioli u stablu octa. Osim tanina i elaginske kiseline, biljni dijelovi stabala octa sadrže i kiseli stanični sok. Ovdje je toksičnost, koja se može klasificirati kao blaga, posljedica tanina i voćnih kiselina. Doza čini otrov, jer se simptomi trovanja zbog tanina javljaju tek pri konzumiranju velikih količina ili tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Ako dođe u kontakt s mliječnim biljnim sokom, može doći do iritacije kože.
Moguće posljedice nakon konzumiranja:
- Upala želučane sluznice
- Oštećenje jetre
- Bol u želucu i crijevima
- Mučnina, glavobolja i mučnina
Otrovnost za životinje
Kod životinja dijelovi biljke uzrokuju intenzivnije simptome trovanja nakon konzumiranja. Hrčci i zamorci reagiraju želučanim i crijevnim tegobama, dok sastojci kod konja izazivaju grčeve i proljev. Mliječni sok dovodi do upale kože ili sluznice kod mnogih životinja.
Korištenje
Crvene mahune plodova octenog drveta koriste se za izradu osvježavajućih limunada koje su bogate vitaminom C. Od njih se pravi ocat, što je dovelo do naziva octeno drvo. U Turskoj se osušene sjemenke koriste kao začin koji raznim jelima daje kiselkasti okus.
