Pravi lovor (Laurus nobilis) je u našoj zemlji poznat i kao začinski lovor jer se njegovi listovi beru za upotrebu u kuhinji. Kada su u pitanju različite vrste oštećenja biljke, potrebno je razlikovati simptome nedostatka uzrokovane neodgovarajućom njegom i bolesti.
Koje bolesti mogu utjecati na lovor?
Moguće bolesti lovora uključuju bolest sačmarice i napade štetočina (paukove grinje, štipavce i brašnaste stjenice). Preventivno pomaže prikladno mjesto, smanjena gnojidba dušikom, umjerene zimske temperature te, u slučaju napada, skupljanje ili ispiranje štetnika.
| Bolest | Simptomi | Mjere |
|---|---|---|
| Bolest sačmarice | Češće u lovoru trešnje; Pravi lovor je obično otporan | Fungicidna prskanja, smanjena gnojidba dušikom |
| pepelnica | Bijela, brašnasta prevlaka na lišću, moguće opadanje lišća | Dobra cirkulacija zraka, izbjegavanje stresa od suše, redovita kontrola, fungicidi |
| peronospora | Napad gljivica na donjoj strani lišća, masni, žućkasti sjaj na lišću | Uklanjanje zaraženog lišća, fungicidi, dobra cirkulacija zraka, uravnoteženo navodnjavanje, izbjegavanje nakupljanja vode |
| Nekroza ruba lista | Smeđe ili crne promjene boje na rubu lista | Prilagođena gnojidba, adekvatno navodnjavanje, upotreba meke vode |
Bolesti lovora
Sačmarica na lovoru
Takozvana bolest sačmarice redovito se spominje u vezi s lovorom, no vjerojatnije je da će zahvatiti lovor trešnje koji se koristi za živice nego pravi lovor. Kao mjere protiv bolesti preporučuju se prskanja fungicidima i smanjena gnojidba dušikom. Osim toga, pravi lovor (Laurus nobilis) je relativno otporna biljka koja je teško sklona bolestima.
Pepelnica na lovoru
Još jedna bolest koja može pogoditi biljke lovora je pepelnica. Prepoznaje se po bijeloj, brašnastoj prevlaci na lišću koja, ako je zaraza uznapredovala, može dovesti do deformacije lišća iu konačnici do opadanja lišća. Pepelnica se uglavnom javlja za toplog i suhog vremena. Dobra cirkulacija zraka, izbjegavanje stresa uzrokovanog sušom i redovita kontrola biljaka pomažu u ranom otkrivanju i liječenju zaraze, na primjer korištenjem odgovarajućih fungicida.
Pljesan na lovoru
Pepelnica, koju često brkaju s pepelnicom, razlikuje se po tome što se gljivični napad javlja na donjoj strani listova i oni imaju masni, žućkasti sjaj. Ako je zaraženo, zahvaćeno lišće treba ukloniti i biljku tretirati fungicidom. Dobra cirkulacija zraka, uravnoteženo zalijevanje i izbjegavanje zalivanja također imaju preventivni učinak.
Nekroza ruba lista na lovoru
Nekroza rubova lista još je jedna bolest koja se može pojaviti kod lovora. Manifestira se kao smeđa ili crna diskoloracija na rubu lista, koja se može širiti prema unutra. Uzrok je često pretjeran unos kalcija ili nedostatak određenih hranjivih tvari poput magnezija. Prilagođena gnojidba, odgovarajuće, ali ne pretjerano zalijevanje i korištenje meke vode mogu spriječiti ili ispraviti ovaj problem.
Štetočine na lovoru
U rijetkim slučajevima, začinski lovor može biti zaražen paukovima, štipavcima i brašnastim stjenicama. Kukce ljuskare možete prepoznati po pjegavom lišću, a grinje po finoj mrežici. Mealybugs ostavljaju neku vrstu bijele dlačice na lišću. Budući da lovor može prezimiti samo na otvorenom u blagim područjima ove zemlje, često provodi zimu u toplim i suhim zimskim prostorijama. Kako biste smanjili vjerojatnost napada štetnika, temperatura ne smije biti viša od 8 stupnjeva Celzijevih, a biljke lovora prezimite što je moguće kasnije i rano ih ponovno ostavite. Povećana vlažnost također može pomoći u sprječavanju zaraze paukovim grinjama.
Savjet
Ako ste lovor zarazili štetočinama, pokušajte ukloniti insekte koji sjede na njima tako da ih pokupite ili operete oštrim mlazom vode. Korištenje odgovarajućih insekticida čini lišće tabuom za berbu i konzumaciju mjesecima ili godinama.
Crni žižak na lovoru
Crni žižak može napasti i lovor. Tipični simptomi uključuju oštećenje lišća hranjenjem i moguću žutu promjenu boje. Za prevenciju se preporuča redovito pregledavati biljku na znakove zaraze i po potrebi koristiti pesticide. Za borbu protiv crnog žiška mogu se koristiti nematode, mikroskopski okrugli crvi koji parazitiraju na ličinkama žiška. Korištenje nematoda je ekološki prihvatljiva metoda koja je posebno prikladna za korištenje u vrtu.
Simptomi nedostatka lišća i korijena začinskog lovora
Pravi lovor zbog svog južnog porijekla preferira sunčano mjesto s propusnim tlom. Ako se posadi na otvorenom na sjenovitom mjestu s teškim, mokrim tlom, može doći do zastoja u rastu ili otpadanja lišća, čak i uz inače dobru njegu. Ako se smeđe lišće ili lišće pojavi bez rezanja biljke, razlog tome može biti prevelika ili manjka opskrba vodom. To se kod presađivanja lovora može prepoznati po dlakavom korijenu koji je ili osušen ili malo truo. U dovoljno velikoj posudi lovor treba zalijevati barem jednom tjedno u sušnim uvjetima, ali treba izbjegavati i natapanje. Budući da začinski lovor osjetljivo reagira na soli, treba ga gnojiti samo umjereno i po mogućnosti organskim gnojivom.
