U malim vrtovima ili čak ograničenim gredicama, ima smisla stvarati mješovite kulture. Biljke koje se međusobno uklapaju i slažu pomiješaju se u nizu. Mrkva je, na primjer, prikladna za miješanu kulturu s lukom.
Koje se biljke uklapaju u miješanu kulturu s lukom?
U mješovitoj kulturi s lukom, krastavcima, mrkvom, pastrnjaka, tikvicama, začinskim biljem poput kopra, čubra i kamilice, kao i cikle dobri su susjedi. Manje su pogodni poriluk, krumpir, grah i grašak.
Prednosti mješovite kulture
Ako imate samo ograničenu površinu na raspolaganju za uzgoj povrća, trebali biste razmisliti o stvaranju mješovitih usjeva ili mješovitih usjeva u redovima. Ovakvim načinom sadnje različite vrste povrća miješaju se u nizu čime se optimalno iskorištava raspoloživi prostor. Budući da različite vrste povrća imaju različite potrebe za hranjivim tvarima, sve mogu rasti zajedno. U tako izmiješanoj gredici korov jedva da ima šanse. Štetočine i bolesti također se teško šire.
Savjet:
Nemojte uzgajati povrće iz jedne porodice biljaka jedno za drugim jer sljedeći usjev više ne prima dovoljno hranjivih tvari. Na primjer, cikla se ne smije uzgajati nakon berbe blitve jer cikla ne bi optimalno rasla zbog nedostatka hranjivih tvari. Izrada tablice mješovitih kultura može biti od pomoći pri odabiru sadnih parova za polje.
Što ide u mješovitu kulturu s lukom?
Dobri susjedi za uzgoj luka su npr.
- Krastavci
- mrkva
- pastrnjak
- Tikvice
- Bilje poput kopra, čubra i kamilice
- cikla
Ako se ovo povrće ili začinsko bilje uzgaja zajedno s lukom, biljke imaju koristi od raznolikog susjedstva. Ostajete zdraviji i bolje napredujete. Bolesti i štetnici jedva da imaju šanse.
Poriluk, krumpir, grah i grašak manje su dobri susjedi luku. Kao teški i srednji konzumenti, ovo povrće zahtijeva puno hranjivih tvari, ostavljajući malo za luk.
O čemu treba voditi računa pri uzgoju mješovitih usjeva s lukom?
Kod mješovite kulture uvijek se mora paziti da odabrane biljke mogu apsorbirati uravnotežene hranjive tvari iz tla. Treba izmjenjivati povrće s visokim, srednjim i niskim zahtjevima za hranjivim tvarima, kao i povrće s dubokim i plitkim korijenom. To znači da biljke u i iznad zemlje ne smetaju jedna drugoj i mogu se optimalno razvijati. Luk, primjerice, ima plitak korijen. Uz njih prihvaćaju biljku s dubokim korijenom poput rotkvice jer obje biljke dobivaju hranjiva iz različitih slojeva tla. Međutim, uvijek se mora paziti da sve vrste povrća dobiju dovoljno svjetla i zraka. Dovoljan razmak sadnje između pojedinih biljaka stoga je iznimno važan.
